Vidovdan i časni krst

U knjizi Vidovdan i casni krst" Miodrag Popovic je problematizovao ideju po kojoj "Srpstvo to nije hleb i skola i drzava nego Kosovo!" (Isidora Sekulic). Dok za Isidoru Sekulic Kosovo spaja religiju i naciju za knjizevnu arheologiju Miodraga Popovica Kosovo kao Srpstvo i Kosovo kao spoj nacije i religije je ideja uvezena sa katolickog Zapada zajedno sa katolickim svecem Sv. Vitom i ubicom turskog cara Milosem! Kosovska bitka se do kraja 18. vijeka nije dogodila na Vidovdan nego na dan sv. Proroka Amosa. Tek poslije Kumanovske bitke 1912 koja je proglasena za osvetu Kosova Vidovdan se nasao napisan crvenim slovima u kalendaru Kraljevine Srbije kao jedan od devet zvanicnih drzavnih praznika. U drugoj polovini 19 vijeka Vidovdan se spominjao u kalendarima najcese pored proroka Amosa ali ni u jednom nije bio napisan crvenim slovima. Kosovska bitka se pocela dogadjati na Vidovdan 500 godina poslije bitke potiskujuci Proroka Amosa kad je "kosovski mit dobio centralno mjesto u duhovnom zivotu srpske inteligencije". Kad je mit iz iracionalnog konteksta narodnih pjevaca postao mitski segment ideoloske konstrukcije "herojsko-lirske slike gube svoju lepotu" i postaju "mitski segment kvaziracionalnog konteksta intelektualni surogat u kome se ne gube samo granice izmedju arhaicne i savremene svesti vec dolazi i do neke vrste poremecene svesti koja vise ne razlikuje mit od zbilje". Popovic je nagovijestio dimenzije krvavog ucinka ove poremecene svijesti dvadesetak godina poslije objavljivanja knjige za vrijeme raspada bivse drzave."