Vásároljon könyvet mobil készülékével egyszerűen.
A termék jelenleg nem rendelhető!

Izabrana dela Fanule Papazoglu o antičkom Balkanu 1-2 (Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba i Iz istorije antičkog Balkana)

  • Autor: Fanula Papazoglu
  • Izdavač: EQUILIBRIUM
  • Godina izdanja: 2007
  • ISBN: 978-86-82937-10-4
  • Redni broj izdanja: 1
  • Format: 24 cm
  • Povez: Tvrd povez istorija
Srednjobalkanska plemena u predrimsko dobaOva knjiga je jedinstveno i kapitalno delo ne samo srpske i balkanske već i svetske istoriografije o antičkom Balkanu. Prvobitno zamišljena kao sinteza naših znanja o srednjobalkanskim plemenima ova knjiga je zbog karaktera izvora koji su autoru stajali na raspolaganju morala dobiti izrazito istraživački karakter. Minuciozno filološki i istorijski pretresajući oskudnu izvornu građu i interpretirajući grčko-rimske izvore autorka je nastojala da ne podlegne njihovom uticaju u ocenjivanju karaktera i značaja srednjobalkanskih naroda i da ne zaboravi da mi te narode vidimo očima kojima su ih videli njihovi kulturniji susedi. U nastojanju da sačuva i istakne što jače individualnost pojedinih plemena ona je svakome posvetila poseban odeljak. Zajednički je obradila u zasebnim poglavljima rukovodeći se opet kako stanjem izvora tako i samim predmetom političko uređenje društveni i privredni život i običaje i verovanja ovih naroda. Na tom planu je najviše došla do izraza srodnost koju rađa život u istoj eposi na istom tlu i pod istim uslovima. U tim poglavljima se najbolje vidi šta je vezivalo i šta razdvajalo srednjobalkanska plemena. Posebnu vrednost knjige predstavlja Zbornik izvora u kome su u originalnom tekstu na grčkom odnosno latinskom data sva mesta iz antičkih pisaca i s antičkih natpisa u kojima se pominju pet pomenutih naroda. Autorka je težila da ne samo obuhvati doista sve što je zabeleženo o ovim narodima do najmanjih i najpovršnijih pomena već i da tu građu rasporedi tako kako bi što bolje došla do izraza genetska veza između pojedinih podataka pa u tom smislu Zbornik nije običan dodatak knjizi već njen organski deo. Sakupivši tako na jednom mestu i kritički pretresavši iznova sve što je o srednjobalkanskim plemenima zapisano od antike do danas autorka je zapazila mnoge stvari koje ne vidi oko neupućenog. Na kraju njenog dugog i mukotrpnog puta čini se da su likovi Tribala Autarijata Dardanaca Skordiska Meza i njihovih suseda postali mnogo jasniji nego što su bili dosada mnogo opipljiviji i življi. “Dva osnovna elementa opredeljuju karakter srednjobalkanskog područja: njegov centralni položaj koji ga čini sponom između grčko-makedonskog juga ilirskog zapada i tračkog istoka i velika transver­zala koja ga spajajući Podunavlje sa jugom Balkanskog poluostrva preseca upravo po sredini. Po svom položaju srednjobalkansko područje moglo je postati kolevka jedinstvene etničko-kulturne zajednice kao što je to bilo docnije u srednjem veku. Međutim geografski uslovi deluju u raznim epohama različito u zavisnosti od ekonomskog razvitka. U ranoistorijsko i antičko doba konfiguracija terena i mreža vodenih puteva učinili su od srednjobalkanskog prostora koridor kojim su se spuštale seobe i kretali ratnički i pljačkaški pohodi. Prirodni putevi olakšavali su naravno i miroljubiv saobraćaj među narodima i njihovo mešanje. Međutim pošto nije bilo uslova za obrazovanje države koja bi bila u stanju da zagospodari celom oblašću i da izvlači koristi od takve saobraćajnice kao što je bio put od Dunava ka Egejskom moru plemena su se na srednjobalkanskom prostoru potiskivala mešala su se sa starincima i preslojavala jedna preko drugih tako da je uprkos svom centralnom položaju ovo uvek nemirno područje postalo u stvari granična sfera ilirskih i tračkih zemalja. Tribali Autarijati Dardanci Skordisci i Mezi nisu činili jednu celinu ni u etničkom ni u političkom smislu. Zajednički su im bili samo geografska sredina u kojoj su živeli i privredni i istorijski uslovi pod kojima su se razvijali. Tribali su bili bliži Tračanima nego Ilirima ilir­ski Dardanci su obuhvatali jake tračke elemente a Skordisci su bili keltski došljaci. Međutim njihove sudbine bile su tako isprepletene da se moraju proučiti zajedno. Autarijati upadaju u srednjobalkanski pro­stor dolazeći s ilirskog zapada i za kratko vreme njihova se istorija meša s istorijom ostalih tamošnjih naroda. Mezi s druge strane pripadaju tračkoj porodici naroda i uglavnom izlaze iz okvira srednjobalkanskog područja. Ali oni su bili u takvom teritorijalnom odnosu prema Tribalima da je teško povući granicu između njih. Njihovo uključivanje u istoriju srednjobalkanskih plemena bilo je utoliko nužnije što su oni dali ime provinciji koja je u rimsko doba obuhvatala najveći deo zema­lja tih plemena. Blisko susedstvo slični uslovi materijalnog života sa­vezi i neprijateljstva zajednički pohodi i međusobne otimačine najzad ratovi protiv Makedonaca i Rimljana povezali su sudbine Tribala Dardanaca Autarijata Skordiska i Meza. Iako etnički raznorodni oni su bili bliži jedni drugima nego narodima koji su ih okružavali. I njihov odnos prema grčko-makedonskom svetu bio je sličan: nasuprot južno-ilirskim plemenima i Peoncima koji su vrlo rano osetili uticaje helenske kulture srednjobalkanska plemena nisu podlegla privlačnosti više civi­lizacije i ostala su van dometa heleniziranja. Uzeta u celini istorija srednjobalkanskih plemena obuhvata period od V do I veka pre n. e. Na istorijsku pozornicu ovi narodi ne stupaju istovremeno. Najranije ulaze u horizont Grka već tokom V veka Tribali verovatno putem tračke obale. Sredinom IV veka ratovi Filipa II Makedonskog sa severnim susedima Ilirima Peoncima i Tračanima do­vode Tribale a isto tako i Dardance u neposredan dodir sa grčko-makedonskim svetom. Iz tog vremena potiču i naše najstarije vesti o Autarijatima koji pred kraj IV veka ulaze u srednjobalkanski prostor. Za Tri­bale i Autarijate to je doba najvećeg uspona. Oba ta naroda gube poli­tički značaj u vremenu posle Aleksandra Velikog a Autarijati uskoro i sasvim nestaju. Keltska seoba početkom III veka izbacuje na površinu Dardance i dovodi u srednjobalkansku oblast Skordiske. U III i II veku ova plemena gospodare zemljama između Makedonije i Dunava. Utvr­đivanje Rimljana u Makedoniji sredinom II veka i njihovo nadiranje na sever tokom I prekida slobodan razvitak srednjobalkanskih plemena. Tek početkom I veka u vezi s rimskim osvajanjima pojavljuju se u na­šim izvorima Mezi za koje je već Homer znao. Njihova istorija traje najkraće.“ (Iz Uvoda)